Connect with us

Priča o Pjesmi

ZVIJEZDE IZ SEHARE ZAFIR HADŽIMANOV: Ja i moja Senka

Published

on

Zafir Hadžimanov u bivšoj državi 60-tih je bio prvi i jedini šansonjer. Pjevač, glumac, kompozitor, pjesnik, umjetnik koji je širio svoj stvaralački zanos. A bio je naočita pojava, prijatnog glasa i scenskog šarma. Svaki put bi uz svoje glumačke sposobnosti dočarao pjesmu ubjedljivo da mu je publika vjerovala. Voljele su ga naročito žene.

Taj njegov neukrotiv temperament, duhovitost, spontanost u svakom trenutku plijenila je sve one koji su ga poznavali pa i kolege, a ništa manje i kolegice. Jednu od njih je u tolikoj mjeri osvojio da je napustila brak i supruga i otpočela život sa Zafirom. Bila je to Senka Veletanlić, nešto starija od njega ali mnogo uspješnija u muzici u to vrijeme. Bili su ujedno i prvi bračni i saradnički par na muzičkoj sceni bivše države.

Teško djetinjstvo

Zafir Hadžimanov je rođen u makedonskom mjestu Kavadarci 1943. godine. Dijete rođeno u ratu, s teškim djetinjstvom u to vrijeme no zahvaljujući očevom poslovanju magistra farmacije i etnomuzikologa a majkom domaćicom nekako se preživljavalo. Poslije osnovnog obrazovanja u Skoplju završava muzičku školu i gimnaziju. Studij dramske umjetnosti upisuje u Beogradu. Volio beskrajno pozorišne daske i glumu. Završio pomenuti FDU a sjajno govorio srpski jezik. Njegov prvi pjevački nastup desio se 1962. godine. Već ‘65. sa numerom „Čovjek kao ja“ nastupa na zagrebačkom festivalu biva nagrađen a iste godine na Opatijskom nastupa sa pjesmom „Zašto dolaziš sa kišom“ sa svojim poznatim evergrinom a tada osvaja i prvo mjesto. Za najpopularnijeg pjevača bio je proglašen na Kubi.

Dugo je ličio na Džona Lenona pa je dobio i taj nadimak. Otpočeli su njegovi nastupi diljem Evrope i svijeta, naravno zajedno sa Senkom Veletanlić. Ni festivale nije zanemarivao pa se pojavljivao i na skopskim, splitskim, opatijskim, zagrebačkim, beogradskim… festivalima na kojim je „kupio“ nagrade i postao miljenik publike.

Svoju ljubav prema glumi nije zanemarivao. Snimao je role u filmovima „Nož“ i „Krvava makedonska buna“. Igrao u pozorišnim predstavama. Sa svojom suprugom Senkom snimio prvi šou za televiziju Beograd pod nazivom „Ja i moja Senka“ što je oduševilo i gledateljstvo i kritičare jer je sve zvučalo i izgledalo vrhunski a spremljeno u jednom danu. Kreativcu ne treba puno vremena a njemu umjetniku sigurnom u glasovnu snagu, pokret i spontanost još manje. Zafir je nastupao i u pariškoj „Olimpiji“, operi „House“ u Sidneju, Forum teatar u Bostonu, pozorištu u Moskvi… Serijali koncerata Buket šansona a na svakom nastupu je briljirao a kupio simpatije. Nagrađivan mnogo puta a jedan je od rijetkih umjetnika koji se radovao svakoj nagradi pa makar ona stizala od strane nekompetentnih ličnosti po njemu. Najmilija mu je međunarodna nagrada za sveukupnu angažovanost i doprinos kulturi i književnosti Makedonije „Goceova misao“ koju mu je dodijelila fondacija Prezent. U posljednje vrijeme „očuvani“ i cijenjeni stvaralac ima zdravstvenih poteškoća. Kaže godinama glas popušta ali ga ne napušta. U penziji je on i Senka kojoj je preko noći izmakla nacionalna penzija jer je postala apatrid. Zafiru je oftamolog uništio greškom jedno oko. No, on kaže da su u osmoj deceniji logičan slijed zdravstveni problemi. Njega su malo sustigli i dijabetes i srčane tegobe za koje kaže da su nevolje starosne dobi. Uprkos tome 2003. i 2005. gostovao je na Zagrebačkom internacionalnom festivalu šansone i oduševio sve prisutne. Nekadašnji Jugoton a sada Croatia records izdala je 11 njegovih najljepših balada.

 Makedonski glas

Makedonski „glas“ Zafira Hadžimanova, je nešto najvrijednije i najljepše što je iznjedrio. Njegovu privatnost nisu stizale britke medijske znatiželje. Još uvijek za medalju njegov umjetnički rad i privatni život. Uspješna muzička dinastija počev od Zafirovog oca Vasila, supruge Senke, njega, sina Vasila i unuke Marte loza se ne zaustavlja uz osobu koja misli bez napora, ambicioznu i darovitu i iskrenog Zafira koji kaže da mu je još samo ostalo da proputuje svijet za 80 dana.

Zaplače uz „Jadnike“ 

Glavnu ulogu Žana Balžana u „Jadnicima“ glumio je od gimnazijalskih dana. Zbog bolesti očiju neizostavna je bila zamjena koju je sam pronašao u glumcu Nebojši Dugaliću. No, i dalje mu sada oči zasute kada gleda pomenutu predstavu.

Komitet zaustavio predstavu

Predstavu „Pautaglez“ u Ateljeu 212 glumio je da bi komisija Centralnog komiteta zaustavila emitovanje. Zafir je u tom momentu sa Senkom spakovao kofere i otišao na turneju u SSSR odakle su se vratili sa dva kofera novca.

Album doktorski otpjevan

Pored brojnih singlova, albuma, knjiga, mjuzikla Zafir je spremio 1990. godine i scenario za film koji je zbog rata „otkačenog od pameti“ koja mu je beskrajno rastužila Senku kada je i odlučila okončati karijeru, dolazi i period kada nemaš kome da pjevaš jer svuda se godinama čuju refreni nacionalističko-šovinistički kao i kulturološka prostitucija. Stoga sa ponosom ističe album sina Vasila „Zaželi ja ću doći“ koji je doktorski otpjevan sa kipućim emocijama. Ta ljepota zaslužuje samo riječ „ima Boga“.  (RBSM_RADIO)

Priča o Pjesmi

ŽIVI U KUĆICI OD GLINE A BILA JE NAJVEĆA JUGOSLOVENSKA ZVIJEZDA! Ispovijet pjevačice nikoga ne ostavlja ravnodušnim!

Published

on

Pjevačica Ivana Banfić devedesetih je žarila i palila jugosloveskom scenom, a danas se potpuno povukla iz javnosti i gotovo da se ne pojavljuje u medijima.

Ivana iako je ušla u šestu deceniju izgleda fantastično, a sudeći po njenim objavama, promijenila je način života.

Nakon razvod i pobačaja bivša pjevačica odala se alkoholizmu od kog se i liječila.

Pjevačica se tada odala alkoholu, a prijavila se i na kliniku za odvikavanje. Sa njom je sve vreme bio tada već bivši suprug koji joj je pružio punu podršku. Kad se izborila sa porokom u život joj je ušla nova ljubav, a i drugi brak.

Nakon toga željela je da se ostvari kao majka, ali prva trudnoća završila se pobačajem. Drugu trudnoću provela je u krevetu, morala da je da miruje svih devet mjeseci, a zbog sina Jana se povukla sa javne scene.

Ivana je bila jedna od prvih domaćih zvijezda koja se podvrgnula estetskom zahvatu i o tome otvoreno progovorila u javnosti.

“Zbog komplikacija sam opet morala da idem na operaciju. To je bilo zaista bolno iskustvo. Definitivno više ne bih išla na nikakve zahvate, ne da mi se više. Previše sam zavoljela sebe i svoje tijelo da bih išla da ga mučim na taj način”, rekla je Ivana, prenosi Blic.

Ona danas živi potpuno drugačije, po objavama na Instagramu djeluje da svakodnevno uživa u prirodi, a jednom prilikom je rekla i da će živjeti u kući od gline.

– Da mi je neko rekao prije 11 godina kada sam prvi puta posjetila Indiju i bila u pustinji Thar da ću jednoga dana živjeti u Hrvatskoj u ovakvoj kući građenoj od prirodnih materijala gline, slame, drva rekla bih mu.. ma daj, možeš misliti! Uskoro će naša porodična kućica biti gotova. U prirodi kraj rijeke Kupe u šumici. Znakovi su svuda oko nas, samo ih treba vidjeti i prepoznati šta nam govore. Nekako sam mišljenja i vjerujem u to da je sve zapisano i dogovoreno tamo negdje gore – poručila je Ivana pratiocima na Instagramu, nakon čega je kuću i pokazala. (RBSM-RADIO)

Share this…
Share on Facebook

Facebook

Pin on Pinterest

Pinterest

Tweet about this on Twitter

Twitter

Share on LinkedIn

Linkedin

Continue Reading

Poznati

PRIČA O PJESMI HIMZE POLOVINE: Prošetala Suljagina Fata!

Published

on

Danas se svašta naziva narodnom muzikom. Sam pojam „narodna“ postao je toliko degradiran da gotovo da nema nikakvu težinu. Istinska narodna muzika je ona koja je nastala u narodu, mijenjala se i dorađivala generacijama a da se nikad nije saznao njen autor.

Takve pjesme imaju status nacionalnog blaga i stoje kao istinski spomenici kulture jednog naroda. Jedna od takvih je i „Prošetala Suljagina Fata“ ili “Lijepi li su mostarski dućani” kako se još naziva. Toj pjesmi je, kao i mnogim drugim pjesmama, koje imaju status nacinolanog kulturno-istorijskog blaga prijetila nesretna sudbina zaborava.

Neke od tih pjesama su „Voljelo se dvoje mladih“, „Dvore gradi Komadina Mujo“, „Jutros prođoh kroz čaršiju“, „Mila majko šalji me na vodu“. Međutim, od zaborava ih je spasio najznačajniji bosanskohercegovači prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac i kompozitor Himzo Polovina. Samo u toj činjenici se ogleda sva njegova monumentalnost i značaj koji je imao za očuvanje naše kulturne baštine.

Pjesme počinje laganim uvodom kojim se dočarava pitomi bosanskohercegovački ambijent. Zatim brži ritam dolazi do izražaja, te sva ljepota sevdaha očarava slušatelja. Sevdalinka je po svojoj prirodi tugaljiva pjesma, pa joj brži ritam nije svojstven. Zbog toga stihovi pjesme otklanjaju svaku sumnju u žanrovsku kategorizaciju ove numere.

Ova sevdalinka donosi sliku prave male ljubavne drame. Likovi koji učestvuju u dramskom narativu su Fata, koja ima status protagoniste i bazerdžan Mujo – Fatina ljubav. Ona je jedva dočekala izgovor da ode u čaršiju kupiti zlata, kako bi isto kupila baš od Muje, te tu priliku iskoristiti za malo ašikovanja.

Mladi Mujo se vispreno domislio kako da namami Fatu u magazu. Ona se nije mnogo opirala, te je on brže-bolje zamandalio vrata, a šta se iza tih, zamandaljenih vrata desilo, možemo samo da nagađamo. Tom scenom zaključavanja magaze završava se ova lirska drama.

Ono što je posebno upečatljivo za ovu priču je ambijent u kojem se ova drama odvija, a to je čaršija. To je toliko unikatan i poseban prostor, da se s pravom može zaključiti kako je čaršija svijet za sebe.

To je zatvoreni mikrokosmos koji odolijeva vremenu i u kojem se baštine tradicionalne vrijednosti, tako da svaka čaršija i danas u 21. stoljeću u velikoj mjeri podsjeća na čaršije od prije više stotina godina.

 

I danas, kada bi neka Fata bila viđena kako ulazi u magazu mladog bazerdžana za kojom on zaključava vrata izazvalo bi, ako ne tektonski skandal, a onda bar toliku količinu tračanja i ogovaranja, da bi im oboma život bio zagorčan.

Ako je takav slučaj u 21. vijeku, zamislite kako je tek bilo birvaktile…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

Piše: O.TOŠIĆ

Share this…
Share on Facebook

Facebook

Pin on Pinterest

Pinterest

Tweet about this on Twitter

Twitter

Share on LinkedIn

Linkedin

Continue Reading

Priča o Pjesmi

PRIČA O PJESMI ANE BEKUTE: Rano moja!

Published

on

Pjesme, posebno ove savremene, estradne, imaju za cilj da zabave, razvesele, rasplešu, ponekad i pruže utjehu u trenucima neke velike tuge ili žalosti. Međutim, pjesme često u sebi nose poruke. Te poruke nije jednostavno prepoznati, ali ih primamo na nekom sublimalnom nivou. Psiholozi bi rekli ispod praga svijesti. U propagandi to je jedan od osnovnih metoda manipulacije širokim narodnim masama.

 

 

 

 

 

 

Primjera takvih poruka u novokomponovanoj muzici ima na pretek. Jedan od njih možemo naći u jednom od najvećih hitova Ane Bekute „Rano moja“. Pjesma je objavljena 1989. godine na albumu „Ana Bekuta“. Autor stihova je Bogdan Kostadninović, dok muziku potpisuje Hasan Dudić. Interesantno, za ovu pjesmu može se postaviti ono čuveno pitanje – Šta je pisac htio da kaže?

 

 

 

Pjesma donosi ispovijest djevojke koja prolazi kroz bolno iskustvo ljubavnog kraha. Iz te se njene ispovijesti da zaključiti da su ona i njen sada već bivši partner, važili za jedan od onih parova za koji su mnogi vjerovali da se njihova ljubav nikada neće ugasiti, te da će uspješno prevazići sve turbulencije u svojoj romansi.

 

 

Sličnog ubjeđenja je bila i ona, ali joj je surovi život, mučki i iznenada, dokazao da nikad ne treba potpuno biti ubijeđen u nešto, kao i da ne treba stvari uzimati zdravo za gotovo.

 

 

Kroz pjesmu se provlači neka njena potajna nada da ipak možda nije definitivan kraj njihovoj ljubavi. Krivca za stanje u kojem se našla ona isključivo nalazi u sebi, što je, pogotovo u današnje vrijeme, rijetko viđena vrlina. Da bi se iskupila za svoje greške, ona je spremna na sve. Čak i previše! To vidimo iz poruke koju upućuje svom voljenom – prevari me, bol mi stvaraj, al’ me nikad ne ostavljaj.

 

 

 

Ta poruka je toliko pogrešna, da je postala simbol svega što je kvarno u modernom društvu. Prevara je nešto što u ljubavi ne bi trebalo da postoji, nešto preko čega se ne prelazi.

 

 

S obzirom da je ona iskreno zaljubljena, a spremna da preko prevare pređe, navodi na zaključak da je voljna pogaziti posljednju trunku svoga dostojanstva. Šta ću ja jadna i nesretna bez tebe. Uradi sve što želiš, samo ne idi od mene.

 

 

Tu se dolazi do priče o sublimalnim porukama. Dovoljno je zamisliti ogroman broj djevojaka u tinejdžerskom periodu, koje još uvijek nisu formirane ličnosti, koje se i same suočavaju sa prvim ljubavnim problemima, te ovaj stih uzimaju za pravilo kako razmišljati i kako se ponašati.

 

 

Još jedno, neizostavno, pitanje se samo postavlja. Šta ako njen izabranik pristane na njenu ponudu – prevari je, ali je ne ostavi. Kako će on nju doživljavati? Kao dostojanstvenu, snažnu, karakternu ženu ili kao labilnu, nesamostalnu, metiljavu ljušturu od žene?

 

Kao i brojna pitanja koja su se nametnula sama i zaključak se sam nameće. Valjalo bi obratiti pažnju na ono što slušamo, razmisliti o onome što nam se nudi, te samostalno donijeti odluku prihvatamo li ono što nam se nameće kao standard ili se borimo za dostojanstvo…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

 

Piše: O.TOŠIĆ

Continue Reading

SLUŠAJ RADIO

  1. RBSM RADIO

July 2022
M T W T F S S
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Popularno

Copyright © 2021 Radio Balkan Seher Mahala