Connect with us

Priča o Pjesmi

ZVIJEZDE IZ SEHARE – SOFKA NIKOLIĆ: Uz njenu pjesmu rasipala su se bogastva

Published

on

Sofka Nikolić je jugoslovenska pjevačka zvijezda između dva Svjetska rata. Pjevala je narodnu pjesmu, sevdalinku, romansu. Opus joj se kretao od vašara do pariške „Olimpije“.

Malo je onih koji se sjećaju nje, još manje njene karijere. A njena karijera i popularnost munjevito je planula i zapalila srca velikog broja publike, među kojima su i bogati i poznati i ugledni. Njena otmjena pojava, drsko opijajuće pjevanje su magnetno privlačili publiku i medije. Ljudi živjeli danju za noć koju bi proveli uz Sofkinu pjesmu.

Bijeda i neimaština

Sofka Nikolić rođena je Tabakovićima nadomak Šapca 1907. godine. Majka Persa je ostavila četvero djece da bi o njima Sofka brinula. Bijeda i neimaština natjerali su je da sa 14 godina zapjeva u kafani. Pjevala je i po vašarima. Ta silina i razigranost, zdušnost njenog glasa nije ostala nezapažena. Sa 16 godina postaje poznata, a sa 19 snima svoju prvu ploču u Berlinu „Kolika je Jahorina planina“ i „Kad bi znala dilber Stano“. U Zvorniku gdje je pjevala uz orkestar Paje Nikolića za kojeg se udala odlazi u Mostar, potom u Sarajevo gdje je rodila svoju kćerku Mariolu.

U Parizu snima svoju drugu ploču. Tu neopisivu popularnost u tom vremenskom periodu je naprosto nemoguće dočarati. Pjevačica iz siromaštva i kala uranja u raskoš i bogatstvo. Uz nju i njenu pjesmu rasipala se bogatstva, raspadale obitelji, gasila preduzeća i firme. Vladari je pozivali na zabave. Zadnju paru svi bi davali za slušanje i gledanje Sofke. Na noge joj dolazili age i begovi i uživali u meraku uz pjesmu minulih vremena. Šantić je plakao kada ju je slušao dok izvodi njegovu „Eminu“.

Gostovala je po svjetskim metropolama, Parizu, Berlinu, Budimpešti, Beču, Pragu, Sofiji… Pjevala u Skadarliji gdje je vladala. Drugovala i zabavljala Tina Ujevića, Nušića, Krkleca, Stanojevića, Ćorović… A svi je slušali opijeni glasom, stasom i zveketom daira. Drhtaj daira, kako su kazivali, poput Sofkine duše. Njene popularne pjesme „Cole Manojle“, „Zone, mori Zone“, „Čuješ seko“, „Svu noć mlada“, „Ali paša na Hercegovini“…

Preselila je u Beograd gdje je njene nastupe tamošnja radio stanica prenosila u direktnom prijenosu. Zvijezda vlastitog načina izvedbe kako sevdalinke, tako i svih narodnih pjesama i romanse.

Muzikolog Carl Brent Chillton pisao je studije o Sofki. Istraživajući muziku Saša Spasojević o njoj je napisao knjigu „Dert i suze“. Snimljen je i dokumentarni film o najtraženijoj pjevačici u Evropi koja je do 33. godine starosti snimila 55 gramofonskih ploča za godinu i pol dana. U karijeri sto ploča a preko 200 pjesama.

Smrt kćerke

Upravo u tim njenim godinama njena kćerka Mariola koja je bila 16-godišnjakinja je preminula od tuberkoloze u banji Koviljači. To je katastrofalna crna tačka koja je donijela Sofkinu odluku da prekine karijeru. Prodala je vilu na Topčideru, preselila se u Bijeljinu u malenu kućicu, a na groblju Pučile sagradila monumentalnu kapelicu za svoju kćerku. Živjela je povučeno sve dok „sila zakon mijenja“ pa je ‘50. godine počela da radi po beogradskim kafanama. No, na koncu završava u staračkom domu Banje Koviljače gdje je i preminula 1982. godine. Počiva uz svoju kćerku u kripti koju je sagradila.

Fascinantnu karijeru, turbulentna životna sudbina je zasutavljena. Sofka koja je promijenila mnogima mišljenje o kafanskom pjevanju o kojem se i onda sa podrugljivim i prezirnim načinom kazivalo. Osim „Zlatne potkovice“, prestižne pariške nagrade koja joj je pripala upravo za taj žanr Sofka Nikolić se plasirala po prodajnom tiražu odmah iza Enrika Karuza, italijanskog tenora.

Bis u „Mulen ružu“

Kad god bi gostovala u Parizu francuska metropola bila je oblijepljena Sofkinim slikama. U „Mulen ružu“ poziv na bis trajao je tri sata. Stoga ne čudi udvaranje popularnih i poznatih muškaraca tog doba poput Romana Novara, Rudolfa Valentina.

Popularnija od nogometaša

Na balkanskim prostorima zainteresiranost publike za njen nastup bio je veći i posjećeniji nego na nogometnim reprezentativnim utakmicama. U beskonačno dugim redovima čekala se ulaznica koja je koštala „velike“ pare a neki su za kartu davali i dukate.

Prijateljica Žozefina Beker

Njena draga i dugogodišnja prijateljica bila je Žozefina Beker. Zadnji put ju je srela u Beogradu 1968. godine. Obje u poznijem starosnom dobu sa malo snage u odnosu kakva je bila ranije, bez razgovora osmijesima i očima su se sporazumijevale.

Mural i ulica u Bijeljini

Na zidovima bijeljinskog kina minule godine Sofka je dobila mural sa njenim likom, djelo Danijela Vujanovića. Iz poštovanja prema pjevačkoj zvijezdi koja je obilježila jedno vrijeme ljepotom, jedinstvenošću svoga glasa dobila je naziv i jedna ulica u Bijeljini. (RBSM-RADIO)

Piše: J. DURIĆ

Priča o Pjesmi

ŽIVI U KUĆICI OD GLINE A BILA JE NAJVEĆA JUGOSLOVENSKA ZVIJEZDA! Ispovijet pjevačice nikoga ne ostavlja ravnodušnim!

Published

on

Pjevačica Ivana Banfić devedesetih je žarila i palila jugosloveskom scenom, a danas se potpuno povukla iz javnosti i gotovo da se ne pojavljuje u medijima.

Ivana iako je ušla u šestu deceniju izgleda fantastično, a sudeći po njenim objavama, promijenila je način života.

Nakon razvod i pobačaja bivša pjevačica odala se alkoholizmu od kog se i liječila.

Pjevačica se tada odala alkoholu, a prijavila se i na kliniku za odvikavanje. Sa njom je sve vreme bio tada već bivši suprug koji joj je pružio punu podršku. Kad se izborila sa porokom u život joj je ušla nova ljubav, a i drugi brak.

Nakon toga željela je da se ostvari kao majka, ali prva trudnoća završila se pobačajem. Drugu trudnoću provela je u krevetu, morala da je da miruje svih devet mjeseci, a zbog sina Jana se povukla sa javne scene.

Ivana je bila jedna od prvih domaćih zvijezda koja se podvrgnula estetskom zahvatu i o tome otvoreno progovorila u javnosti.

“Zbog komplikacija sam opet morala da idem na operaciju. To je bilo zaista bolno iskustvo. Definitivno više ne bih išla na nikakve zahvate, ne da mi se više. Previše sam zavoljela sebe i svoje tijelo da bih išla da ga mučim na taj način”, rekla je Ivana, prenosi Blic.

Ona danas živi potpuno drugačije, po objavama na Instagramu djeluje da svakodnevno uživa u prirodi, a jednom prilikom je rekla i da će živjeti u kući od gline.

– Da mi je neko rekao prije 11 godina kada sam prvi puta posjetila Indiju i bila u pustinji Thar da ću jednoga dana živjeti u Hrvatskoj u ovakvoj kući građenoj od prirodnih materijala gline, slame, drva rekla bih mu.. ma daj, možeš misliti! Uskoro će naša porodična kućica biti gotova. U prirodi kraj rijeke Kupe u šumici. Znakovi su svuda oko nas, samo ih treba vidjeti i prepoznati šta nam govore. Nekako sam mišljenja i vjerujem u to da je sve zapisano i dogovoreno tamo negdje gore – poručila je Ivana pratiocima na Instagramu, nakon čega je kuću i pokazala. (RBSM-RADIO)

Share this…
Share on Facebook

Facebook

Pin on Pinterest

Pinterest

Tweet about this on Twitter

Twitter

Share on LinkedIn

Linkedin

Continue Reading

Poznati

PRIČA O PJESMI HIMZE POLOVINE: Prošetala Suljagina Fata!

Published

on

Danas se svašta naziva narodnom muzikom. Sam pojam „narodna“ postao je toliko degradiran da gotovo da nema nikakvu težinu. Istinska narodna muzika je ona koja je nastala u narodu, mijenjala se i dorađivala generacijama a da se nikad nije saznao njen autor.

Takve pjesme imaju status nacionalnog blaga i stoje kao istinski spomenici kulture jednog naroda. Jedna od takvih je i „Prošetala Suljagina Fata“ ili “Lijepi li su mostarski dućani” kako se još naziva. Toj pjesmi je, kao i mnogim drugim pjesmama, koje imaju status nacinolanog kulturno-istorijskog blaga prijetila nesretna sudbina zaborava.

Neke od tih pjesama su „Voljelo se dvoje mladih“, „Dvore gradi Komadina Mujo“, „Jutros prođoh kroz čaršiju“, „Mila majko šalji me na vodu“. Međutim, od zaborava ih je spasio najznačajniji bosanskohercegovači prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac i kompozitor Himzo Polovina. Samo u toj činjenici se ogleda sva njegova monumentalnost i značaj koji je imao za očuvanje naše kulturne baštine.

Pjesme počinje laganim uvodom kojim se dočarava pitomi bosanskohercegovački ambijent. Zatim brži ritam dolazi do izražaja, te sva ljepota sevdaha očarava slušatelja. Sevdalinka je po svojoj prirodi tugaljiva pjesma, pa joj brži ritam nije svojstven. Zbog toga stihovi pjesme otklanjaju svaku sumnju u žanrovsku kategorizaciju ove numere.

Ova sevdalinka donosi sliku prave male ljubavne drame. Likovi koji učestvuju u dramskom narativu su Fata, koja ima status protagoniste i bazerdžan Mujo – Fatina ljubav. Ona je jedva dočekala izgovor da ode u čaršiju kupiti zlata, kako bi isto kupila baš od Muje, te tu priliku iskoristiti za malo ašikovanja.

Mladi Mujo se vispreno domislio kako da namami Fatu u magazu. Ona se nije mnogo opirala, te je on brže-bolje zamandalio vrata, a šta se iza tih, zamandaljenih vrata desilo, možemo samo da nagađamo. Tom scenom zaključavanja magaze završava se ova lirska drama.

Ono što je posebno upečatljivo za ovu priču je ambijent u kojem se ova drama odvija, a to je čaršija. To je toliko unikatan i poseban prostor, da se s pravom može zaključiti kako je čaršija svijet za sebe.

To je zatvoreni mikrokosmos koji odolijeva vremenu i u kojem se baštine tradicionalne vrijednosti, tako da svaka čaršija i danas u 21. stoljeću u velikoj mjeri podsjeća na čaršije od prije više stotina godina.

 

I danas, kada bi neka Fata bila viđena kako ulazi u magazu mladog bazerdžana za kojom on zaključava vrata izazvalo bi, ako ne tektonski skandal, a onda bar toliku količinu tračanja i ogovaranja, da bi im oboma život bio zagorčan.

Ako je takav slučaj u 21. vijeku, zamislite kako je tek bilo birvaktile…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

Piše: O.TOŠIĆ

Share this…
Share on Facebook

Facebook

Pin on Pinterest

Pinterest

Tweet about this on Twitter

Twitter

Share on LinkedIn

Linkedin

Continue Reading

Priča o Pjesmi

PRIČA O PJESMI ANE BEKUTE: Rano moja!

Published

on

Pjesme, posebno ove savremene, estradne, imaju za cilj da zabave, razvesele, rasplešu, ponekad i pruže utjehu u trenucima neke velike tuge ili žalosti. Međutim, pjesme često u sebi nose poruke. Te poruke nije jednostavno prepoznati, ali ih primamo na nekom sublimalnom nivou. Psiholozi bi rekli ispod praga svijesti. U propagandi to je jedan od osnovnih metoda manipulacije širokim narodnim masama.

 

 

 

 

 

 

Primjera takvih poruka u novokomponovanoj muzici ima na pretek. Jedan od njih možemo naći u jednom od najvećih hitova Ane Bekute „Rano moja“. Pjesma je objavljena 1989. godine na albumu „Ana Bekuta“. Autor stihova je Bogdan Kostadninović, dok muziku potpisuje Hasan Dudić. Interesantno, za ovu pjesmu može se postaviti ono čuveno pitanje – Šta je pisac htio da kaže?

 

 

 

Pjesma donosi ispovijest djevojke koja prolazi kroz bolno iskustvo ljubavnog kraha. Iz te se njene ispovijesti da zaključiti da su ona i njen sada već bivši partner, važili za jedan od onih parova za koji su mnogi vjerovali da se njihova ljubav nikada neće ugasiti, te da će uspješno prevazići sve turbulencije u svojoj romansi.

 

 

Sličnog ubjeđenja je bila i ona, ali joj je surovi život, mučki i iznenada, dokazao da nikad ne treba potpuno biti ubijeđen u nešto, kao i da ne treba stvari uzimati zdravo za gotovo.

 

 

Kroz pjesmu se provlači neka njena potajna nada da ipak možda nije definitivan kraj njihovoj ljubavi. Krivca za stanje u kojem se našla ona isključivo nalazi u sebi, što je, pogotovo u današnje vrijeme, rijetko viđena vrlina. Da bi se iskupila za svoje greške, ona je spremna na sve. Čak i previše! To vidimo iz poruke koju upućuje svom voljenom – prevari me, bol mi stvaraj, al’ me nikad ne ostavljaj.

 

 

 

Ta poruka je toliko pogrešna, da je postala simbol svega što je kvarno u modernom društvu. Prevara je nešto što u ljubavi ne bi trebalo da postoji, nešto preko čega se ne prelazi.

 

 

S obzirom da je ona iskreno zaljubljena, a spremna da preko prevare pređe, navodi na zaključak da je voljna pogaziti posljednju trunku svoga dostojanstva. Šta ću ja jadna i nesretna bez tebe. Uradi sve što želiš, samo ne idi od mene.

 

 

Tu se dolazi do priče o sublimalnim porukama. Dovoljno je zamisliti ogroman broj djevojaka u tinejdžerskom periodu, koje još uvijek nisu formirane ličnosti, koje se i same suočavaju sa prvim ljubavnim problemima, te ovaj stih uzimaju za pravilo kako razmišljati i kako se ponašati.

 

 

Još jedno, neizostavno, pitanje se samo postavlja. Šta ako njen izabranik pristane na njenu ponudu – prevari je, ali je ne ostavi. Kako će on nju doživljavati? Kao dostojanstvenu, snažnu, karakternu ženu ili kao labilnu, nesamostalnu, metiljavu ljušturu od žene?

 

Kao i brojna pitanja koja su se nametnula sama i zaključak se sam nameće. Valjalo bi obratiti pažnju na ono što slušamo, razmisliti o onome što nam se nudi, te samostalno donijeti odluku prihvatamo li ono što nam se nameće kao standard ili se borimo za dostojanstvo…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

 

Piše: O.TOŠIĆ

Continue Reading

SLUŠAJ RADIO

  1. RBSM RADIO

July 2022
M T W T F S S
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Popularno

Copyright © 2021 Radio Balkan Seher Mahala