Connect with us

Priča o Pjesmi

ZVIJEZDE IZ SEHARE DRAGO DIKLIĆ FIKO: Tihi džez uz džamiju

Published

on

Drago Diklić kantautor, instrumentalista, pjevač, nekrunisani kralj evergrina 50-tih, 60-tih i 70-tih. Posebnog vokalnog fraziranja i stila. Svojim neobičnim izgledom i imidžom bio je upečatljiv, pa kao takav plijenio pažnju ženske populacije. Pri pomeni njegovog imena u prvom redu sjajan instrumentalista a tek onda pjevač i autor.

 Bio je klasičar!

I danas se njegovi hitovi čuju i prepoznaju. Možda ne i ime pjevača ali suptilna, urbana izvedba pjesama zasigurno da. Zabavna muzika, šansona, džez koje je pjevao osobito ni na tren ne opanašajući svoje idole, zvijezde iz tom muzičkog svijeta i tog vremena. Pamte se njegove pjesme „Još samo večeras“ i platinasta „Teško mi je zaboraviti tebe“.

Drago Diklić Fiko, kako je nosio nadimak, rođen je u Sinju 1937. godine. Već ‘41. seli sa porodicom u Zagreb u naselje Trnje. U tinejdžerskom periodu života pjevao je starogradske pjesme po zagrebačkim igrankama i barovima. Već kao dijete učio je svirati violinu. Bio je klasičar! Obolio je na plućima pa tako napravio pauzu u muziciranju. Kada se vratio muzici svi su ga odgovarali od njemu omiljenog saksofona.

No, on na igrankama upravo sa saksom je šarmirao žene. Mada je u gimnazijskim danima volio zabavnu muziku nedugo potom počeo ga je plijeniti i džez. Za radio Zagreb 1954. počinje realizirati snimke. Već nastupa i po klubovima, Njemačkoj u koju ide 1958. pa nastupa diljem svijeta svirajući bariton-saksofon sa Jadran bendom gdje počinje i pjevati.

Na Zagrebačkom i Opatijskom festivalu nastupa ‘63. godine. Njegovi prvi snimci su bili u uskoj vezi sa western i kantri temom koje je radio sa Nikicom Kalođerom. Klub u kome je muzicirao bio je stacioniran uz džamiju pa je svirka morala biti tiha. Džez i evergrini čuli su se na zvučnicima slabe jačine.

Sa „Central starsima“ svirao je po Evropi, sjevernoj Africi. Pri povratku u Zagreb svira sa oktetom na Bledu jer Drago je uvijek svirao sa velikim bendovima. Na vrhuncu popularnosti u bivšoj državi ‘71. godine preuzima Zagrebački festival koji je vodio 14 godina. U tom intervalu dovodi popularne svjetske bendova poput Mango jarry, Jucy Lucy, Carla Gotta. Trebao je i Tom Džonsa međutim falilo je novca.

Sam je snimio više od 200 snimaka, brojne albume, singlove, kompilacije ali nikada dalmatinsku muziku premda je Sinjanin. Sa Georgiem Fameom ‘81. godine obnovio je svoj džez fah na Zagrebačkom festivalu. Nerijetko je bio gost beogradskog džez orkestra i solista tamošnje televizije. Sa pjesmama Duška Dančua i Zvonka Bogdana „Teško mi je zaboraviti tebe“ i „Ladan vjetar poljem piri“ je prepjevao uz vlastitu aranžmansku obradu. Od tih pjesama upravo on je napravio evergrine.

Emotivne svirke

Njegove pjesme i svirka korišteni su u filmovima. Sa svojim najljepšim pjesmama koje se rijetko čuju zadnjih godina u regionu ispjevao je uz tamburaški orkestar u HRT-ovom studiju koji je bio premalen da primi sve zainteresirane.

Bile su to pjesme koje su obilježile zabavni i džez stil jednog vremena u bivšoj državi. Drago je fascinirao sve prisutne kako svirkom na saksofonu, autorskim djelima, tako i sa sjajnom izvedbom pjesama „Igra života“, „Oprosti, molim te“, „Najljepša je domaća riječ“, „Još samo večeras“, „Opet si plakala“…

Pjevao je i kajkavske pjesme, pričao anegdote jer Fikin svaki nastup je događaj za pamćenje. Ove 2020. godine ponovo ima namjeru sa Antom Gelom odraditi nekoliko nastupa kao što je uradio u Kvarneru i Lisinskom. Emotivne svirke koje uz pjesmu uveličavaju neponovljive muzičke predstave. Voli da vraća svijet u lijepa muzička imena jer to može i umije svih šest decenija karijere.

Romansa sa Italijankom

Kao najljepši angažman Drago pominje svirku u Wengenu sa Milivojem Koblerom kom prilikom je svirao violinu i saksofon a Milivoje klavir i bubanj. Uz sjajnu gažu imao je ljubavnu romansu sa jednom Italijankom kada je i nastala pjesma „Još samo večeras“. Naravno i svojoj dugogodišnjoj životnoj supruzi posvetio je pjesmu „Opet si plakala“.

Ostao isti

Povremeno Drago bi kazao da je ovo žalosno društvo bez kriterija i zahvalan Bogu što je ostao isti. U to vrijeme među brojnim nagradama koje su mu uručene, nije bilo nagrade grada Zagreba. Jer kako je tada istakao, dok god je tu bio Slavko Degoricija koji ga je nazvao Srbinom, četnikom što je bilo van pameti jer Fiko je dijete iz miješanog braka, nije je mogao dobiti.

Estradni sindikat

Sindikat za estradne umjetnike još ‘66. Drago je želio osnovati. Taj golemi pogon, kako ga on naziva. Sada je to glazbena unija. U Americi to je itekako isplatno, čak se i nastupi na TV plaćaju enormnim honorarima. A na Balkanu sve škrto i siromašno.

Predsjednik države

U prostorijama kompozitora na sjedjeljci poslije sastanka šalili su se do sitnih sati kada je neko kazao da bi Drago trebao biti predsjednik države pa kakav bi njegov govor izgledao. On je ustao šaleći se održao govor da bi ga ujutro na telefon zvali ljudi sa pitanjima kako da se učlane u njegovu stranku. Sav u čudu rekao je moja supruga ne želi ni u kakve dvore iz svog stana u Zapruđu.

Piše: Jasna Durić

(RBSM-RADIO)

Priča o Pjesmi

ŽIVI U KUĆICI OD GLINE A BILA JE NAJVEĆA JUGOSLOVENSKA ZVIJEZDA! Ispovijet pjevačice nikoga ne ostavlja ravnodušnim!

Published

on

Pjevačica Ivana Banfić devedesetih je žarila i palila jugosloveskom scenom, a danas se potpuno povukla iz javnosti i gotovo da se ne pojavljuje u medijima.

Ivana iako je ušla u šestu deceniju izgleda fantastično, a sudeći po njenim objavama, promijenila je način života.

Nakon razvod i pobačaja bivša pjevačica odala se alkoholizmu od kog se i liječila.

Pjevačica se tada odala alkoholu, a prijavila se i na kliniku za odvikavanje. Sa njom je sve vreme bio tada već bivši suprug koji joj je pružio punu podršku. Kad se izborila sa porokom u život joj je ušla nova ljubav, a i drugi brak.

Nakon toga željela je da se ostvari kao majka, ali prva trudnoća završila se pobačajem. Drugu trudnoću provela je u krevetu, morala da je da miruje svih devet mjeseci, a zbog sina Jana se povukla sa javne scene.

Ivana je bila jedna od prvih domaćih zvijezda koja se podvrgnula estetskom zahvatu i o tome otvoreno progovorila u javnosti.

“Zbog komplikacija sam opet morala da idem na operaciju. To je bilo zaista bolno iskustvo. Definitivno više ne bih išla na nikakve zahvate, ne da mi se više. Previše sam zavoljela sebe i svoje tijelo da bih išla da ga mučim na taj način”, rekla je Ivana, prenosi Blic.

Ona danas živi potpuno drugačije, po objavama na Instagramu djeluje da svakodnevno uživa u prirodi, a jednom prilikom je rekla i da će živjeti u kući od gline.

– Da mi je neko rekao prije 11 godina kada sam prvi puta posjetila Indiju i bila u pustinji Thar da ću jednoga dana živjeti u Hrvatskoj u ovakvoj kući građenoj od prirodnih materijala gline, slame, drva rekla bih mu.. ma daj, možeš misliti! Uskoro će naša porodična kućica biti gotova. U prirodi kraj rijeke Kupe u šumici. Znakovi su svuda oko nas, samo ih treba vidjeti i prepoznati šta nam govore. Nekako sam mišljenja i vjerujem u to da je sve zapisano i dogovoreno tamo negdje gore – poručila je Ivana pratiocima na Instagramu, nakon čega je kuću i pokazala. (RBSM-RADIO)

Share this…
Share on Facebook

Facebook

Pin on Pinterest

Pinterest

Tweet about this on Twitter

Twitter

Share on LinkedIn

Linkedin

Continue Reading

Poznati

PRIČA O PJESMI HIMZE POLOVINE: Prošetala Suljagina Fata!

Published

on

Danas se svašta naziva narodnom muzikom. Sam pojam „narodna“ postao je toliko degradiran da gotovo da nema nikakvu težinu. Istinska narodna muzika je ona koja je nastala u narodu, mijenjala se i dorađivala generacijama a da se nikad nije saznao njen autor.

Takve pjesme imaju status nacionalnog blaga i stoje kao istinski spomenici kulture jednog naroda. Jedna od takvih je i „Prošetala Suljagina Fata“ ili “Lijepi li su mostarski dućani” kako se još naziva. Toj pjesmi je, kao i mnogim drugim pjesmama, koje imaju status nacinolanog kulturno-istorijskog blaga prijetila nesretna sudbina zaborava.

Neke od tih pjesama su „Voljelo se dvoje mladih“, „Dvore gradi Komadina Mujo“, „Jutros prođoh kroz čaršiju“, „Mila majko šalji me na vodu“. Međutim, od zaborava ih je spasio najznačajniji bosanskohercegovači prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac i kompozitor Himzo Polovina. Samo u toj činjenici se ogleda sva njegova monumentalnost i značaj koji je imao za očuvanje naše kulturne baštine.

Pjesme počinje laganim uvodom kojim se dočarava pitomi bosanskohercegovački ambijent. Zatim brži ritam dolazi do izražaja, te sva ljepota sevdaha očarava slušatelja. Sevdalinka je po svojoj prirodi tugaljiva pjesma, pa joj brži ritam nije svojstven. Zbog toga stihovi pjesme otklanjaju svaku sumnju u žanrovsku kategorizaciju ove numere.

Ova sevdalinka donosi sliku prave male ljubavne drame. Likovi koji učestvuju u dramskom narativu su Fata, koja ima status protagoniste i bazerdžan Mujo – Fatina ljubav. Ona je jedva dočekala izgovor da ode u čaršiju kupiti zlata, kako bi isto kupila baš od Muje, te tu priliku iskoristiti za malo ašikovanja.

Mladi Mujo se vispreno domislio kako da namami Fatu u magazu. Ona se nije mnogo opirala, te je on brže-bolje zamandalio vrata, a šta se iza tih, zamandaljenih vrata desilo, možemo samo da nagađamo. Tom scenom zaključavanja magaze završava se ova lirska drama.

Ono što je posebno upečatljivo za ovu priču je ambijent u kojem se ova drama odvija, a to je čaršija. To je toliko unikatan i poseban prostor, da se s pravom može zaključiti kako je čaršija svijet za sebe.

To je zatvoreni mikrokosmos koji odolijeva vremenu i u kojem se baštine tradicionalne vrijednosti, tako da svaka čaršija i danas u 21. stoljeću u velikoj mjeri podsjeća na čaršije od prije više stotina godina.

 

I danas, kada bi neka Fata bila viđena kako ulazi u magazu mladog bazerdžana za kojom on zaključava vrata izazvalo bi, ako ne tektonski skandal, a onda bar toliku količinu tračanja i ogovaranja, da bi im oboma život bio zagorčan.

Ako je takav slučaj u 21. vijeku, zamislite kako je tek bilo birvaktile…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

Piše: O.TOŠIĆ

Share this…
Share on Facebook

Facebook

Pin on Pinterest

Pinterest

Tweet about this on Twitter

Twitter

Share on LinkedIn

Linkedin

Continue Reading

Priča o Pjesmi

PRIČA O PJESMI ANE BEKUTE: Rano moja!

Published

on

Pjesme, posebno ove savremene, estradne, imaju za cilj da zabave, razvesele, rasplešu, ponekad i pruže utjehu u trenucima neke velike tuge ili žalosti. Međutim, pjesme često u sebi nose poruke. Te poruke nije jednostavno prepoznati, ali ih primamo na nekom sublimalnom nivou. Psiholozi bi rekli ispod praga svijesti. U propagandi to je jedan od osnovnih metoda manipulacije širokim narodnim masama.

 

 

 

 

 

 

Primjera takvih poruka u novokomponovanoj muzici ima na pretek. Jedan od njih možemo naći u jednom od najvećih hitova Ane Bekute „Rano moja“. Pjesma je objavljena 1989. godine na albumu „Ana Bekuta“. Autor stihova je Bogdan Kostadninović, dok muziku potpisuje Hasan Dudić. Interesantno, za ovu pjesmu može se postaviti ono čuveno pitanje – Šta je pisac htio da kaže?

 

 

 

Pjesma donosi ispovijest djevojke koja prolazi kroz bolno iskustvo ljubavnog kraha. Iz te se njene ispovijesti da zaključiti da su ona i njen sada već bivši partner, važili za jedan od onih parova za koji su mnogi vjerovali da se njihova ljubav nikada neće ugasiti, te da će uspješno prevazići sve turbulencije u svojoj romansi.

 

 

Sličnog ubjeđenja je bila i ona, ali joj je surovi život, mučki i iznenada, dokazao da nikad ne treba potpuno biti ubijeđen u nešto, kao i da ne treba stvari uzimati zdravo za gotovo.

 

 

Kroz pjesmu se provlači neka njena potajna nada da ipak možda nije definitivan kraj njihovoj ljubavi. Krivca za stanje u kojem se našla ona isključivo nalazi u sebi, što je, pogotovo u današnje vrijeme, rijetko viđena vrlina. Da bi se iskupila za svoje greške, ona je spremna na sve. Čak i previše! To vidimo iz poruke koju upućuje svom voljenom – prevari me, bol mi stvaraj, al’ me nikad ne ostavljaj.

 

 

 

Ta poruka je toliko pogrešna, da je postala simbol svega što je kvarno u modernom društvu. Prevara je nešto što u ljubavi ne bi trebalo da postoji, nešto preko čega se ne prelazi.

 

 

S obzirom da je ona iskreno zaljubljena, a spremna da preko prevare pređe, navodi na zaključak da je voljna pogaziti posljednju trunku svoga dostojanstva. Šta ću ja jadna i nesretna bez tebe. Uradi sve što želiš, samo ne idi od mene.

 

 

Tu se dolazi do priče o sublimalnim porukama. Dovoljno je zamisliti ogroman broj djevojaka u tinejdžerskom periodu, koje još uvijek nisu formirane ličnosti, koje se i same suočavaju sa prvim ljubavnim problemima, te ovaj stih uzimaju za pravilo kako razmišljati i kako se ponašati.

 

 

Još jedno, neizostavno, pitanje se samo postavlja. Šta ako njen izabranik pristane na njenu ponudu – prevari je, ali je ne ostavi. Kako će on nju doživljavati? Kao dostojanstvenu, snažnu, karakternu ženu ili kao labilnu, nesamostalnu, metiljavu ljušturu od žene?

 

Kao i brojna pitanja koja su se nametnula sama i zaključak se sam nameće. Valjalo bi obratiti pažnju na ono što slušamo, razmisliti o onome što nam se nudi, te samostalno donijeti odluku prihvatamo li ono što nam se nameće kao standard ili se borimo za dostojanstvo…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

 

Piše: O.TOŠIĆ

Continue Reading

SLUŠAJ RADIO

  1. RBSM RADIO

July 2022
M T W T F S S
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Popularno

Copyright © 2021 Radio Balkan Seher Mahala