Connect with us

Priča o Pjesmi

SUDBINA LJUBOMIRA ĐUROVIĆA: Nije ušao u automobil sa Silvanom i ostao živ, ali zla kob ga ubrzo stigla

Published

on

Ljubomir Đurović je pjevač i autor bivše jugoslovenske folk scene. Njegov muzički opus i kratak život je ostao u estradnim analima, a njegove pjesme i danas rado slušane i pjevane. Tih 70-tih godina bio je omiljen među kolegama. Njegov plačni vokal, prepun emotivnog naboja sa tekstualnom svakodnevnicom življenja pomjerala su s mjesta slušaoca. Umio je vladati scenom, plijeneći pozornost mladošću, pokretom i pjesmom. Njegov osoben izraz, ali i folk pravac sa novim zvukom u to doba u kojem je naglašen motiv crnogorske muzičke tradicije, što ga je svrstalo u legende najpoznatijih pjevača crnogorskih prostora.

Među odabranim

Ljubomir Đurović rođen je 1949. godine u Danilovgradu. Odrastajući pored rijeke Zete uz bližnje koji su voljeli izvornu pjesmu zavolio je i Ljubo. Pjevao u KUD-u Budo Tomović, no uz tu pjesmu poželio je nešto novo. Nerijetko je svojom muzikalnošću i talentom pravio inovacije sa interpretacijom. To nije mogao prikriti. U Kruševcu je za tamošnji radio snimio svoj prvi singl „Leti, leti bijeli golube“ koja je uzgred rečeno nepažnjom nestala. Godinu kasnije postaje pjevač zagrebačke diskografije Jugoton. Počeli su da se nižu hitovi, brojne nagrade, festivalski nastupi od Ilidžanskog festivala do Titogradskog proljeća. Ljubomir se našao među odabranim i značajnim slojem estradnog neba.

Ostvario je saradnju sa značajnim autorskim imenima Acom Stepićem, Draganom Aleksandrićem, Zoranom Kalezićem, Jovicom Petkovićem, Radmilom Babić, Spasom Berakom… Oni su se potpisivali ispod njegovih pjesama „Ranila si srce moje“, „Ti si moja sreća“, „Još me peku suze tvoje“. „Ni pred njom niso kleko“, „Otišla si, e, pa, neka“, „O Bojo, Bojano“, „Tuđe slađe“, „Ko se dima ne nadimi“…

Krstario je sa kolegama na turnejama diljem bivše države i šire. Oženio se i dobio sina Igora, počeo i sam komponovati i pisati tekstove ispunjavajući ih ljubavlju prema svojoj postojbini Crnoj Gori. Snimao za arhiv ali i trajne zapise na nosačima zvuka od Ulcinja do Igala, pjesma „Durmitoru“, „Đevere čuvaj mladu“, „Zaljubi će đetić u Bosanku“, „Svat do svata, kum do kuma“, „Crnogorko željo moja“, „Ej da mi je da me želja mine“… Pjevao svojoj Crnoj Gori ali i u Jugoslaviji u kojoj je živio. Nezaboravan je i njegov stih iz pjesme „Dug prema zemlji“ – „Nek cvjeta cvijeće, nek lista gora, dug prema zemlji, vratiti se mora“. Kažu nijedan slušalac u bivšoj državi sa tom patriotskom „žicom“ nije ostao ravnodušan.

On se razlikovao u to vrijeme od svih folk pjevača, pa je tako i svrstan u antologijski serijal izdanja Croatia records. Upravo od te diskografije Crna Gora je otkupila pomenute snimke. Karijera Ljubomira Đurovića trajala je šest godina. Svake godine snimao je po dvije, tri ploče. Tako je ukupan broj bio 25 komponovanih pjesama. Njegova specifična interpretacija ga je svrstala među velika imena koja su dominirala tih godina na ex. Yu muzičkoj sceni. I on je komponovao pjesme „Zgodna li si zor djevojko“, „Razbolje se momče u proljeće“, „Dug prema zemlji“, „Život se samnom poigrao sine“, pjesmu koju je napisao tri mjeseca prije smrti za Savu Radusinovića.

 Preminuo u 30.

Ljubomir je u Beogradu nenadano preminuo u 30. godini života. Te 1979. godine estrada je sa nevjericom primila tu tužnu vijest. Za Crnogorce, premda nije pjevao isključivo crnogorsku tradicionalnu izvornu pjesmu, je ipak ostao legenda sa gotovo kultnim statusom. Njegov repertoar se i danas vrti u radio emisijama a za njegove kolege je ostao zadatak da njegove pjesme pjevaju na svim veseljima. Fascinantna karijera koja sobom nosi gotovo sve evergrine poznatija je od samog izvođača i njegovog lika.

Kada je 1976. godine Silvana Armenulić krenula sa otvorenja restorana „Lenin brat“ iz Požarevca, Ljubomir je trebao da se vozi s njom za Beograd. No, Jašarević ga je izmolio da on ide što je Ljubomir lako pristao jer je htio da gleda utkamicu Jugoslavija-Španija. Tu noć živote su izgubili u saobraćajnom udesu svi koji su bili u vozilu sa Silvanom a Ljubi je izmakla smrt za kratko.

Njegov lični heroj

Ljubomirov sin Igor krenuo je očevim stopama baštineći izvorno stvaralaštvo ali i presnimava očeve pjesme. Od oca koji je njegov lični heroj pa kaže da se rano nad njim nadvila sjena života upravo zbog tog nezamjenjivog gubitka. Igor voli i klasiku, filmsku i književnu umjetnost.

Armenulic Silvana - Silvana Armenulic - Da Sam Ptica

Poslije Ljubomira potop

U vrijeme Ljubomirove popularnosti, kaže Aco Stepić, na velikim masovnim turnejama i koncertima niko od pjevača nije htio da pjeva poslije njega. On je, dodaje Aca, uvijek napravio potop. Premda su tada turneju sačinjavala velika imena jugoslovenske muzičke scene.

Pejović voli njegove pjesme

U popularnoj emisiji „Nikad nije kasno“, između ostalih numera, jedan natjecatelj je otpjevao pjesmu „Još me peku suze tvoje“. Član žirija Aco Pejović nije krio svoje oduševljenje pa je prokomentarisao da je to pjesma legendarnog pjevača Ljubomira Đurovića kojeg izuzetno cijeni a da su njegove pjesme jedne od njemu najdražih. (RBSM_RADIO)

Piše: Jasna DURIĆ

Priča o Pjesmi

ŽIVI U KUĆICI OD GLINE A BILA JE NAJVEĆA JUGOSLOVENSKA ZVIJEZDA! Ispovijet pjevačice nikoga ne ostavlja ravnodušnim!

Published

on

Pjevačica Ivana Banfić devedesetih je žarila i palila jugosloveskom scenom, a danas se potpuno povukla iz javnosti i gotovo da se ne pojavljuje u medijima.

Ivana iako je ušla u šestu deceniju izgleda fantastično, a sudeći po njenim objavama, promijenila je način života.

Nakon razvod i pobačaja bivša pjevačica odala se alkoholizmu od kog se i liječila.

Pjevačica se tada odala alkoholu, a prijavila se i na kliniku za odvikavanje. Sa njom je sve vreme bio tada već bivši suprug koji joj je pružio punu podršku. Kad se izborila sa porokom u život joj je ušla nova ljubav, a i drugi brak.

Nakon toga željela je da se ostvari kao majka, ali prva trudnoća završila se pobačajem. Drugu trudnoću provela je u krevetu, morala da je da miruje svih devet mjeseci, a zbog sina Jana se povukla sa javne scene.

Ivana je bila jedna od prvih domaćih zvijezda koja se podvrgnula estetskom zahvatu i o tome otvoreno progovorila u javnosti.

“Zbog komplikacija sam opet morala da idem na operaciju. To je bilo zaista bolno iskustvo. Definitivno više ne bih išla na nikakve zahvate, ne da mi se više. Previše sam zavoljela sebe i svoje tijelo da bih išla da ga mučim na taj način”, rekla je Ivana, prenosi Blic.

Ona danas živi potpuno drugačije, po objavama na Instagramu djeluje da svakodnevno uživa u prirodi, a jednom prilikom je rekla i da će živjeti u kući od gline.

– Da mi je neko rekao prije 11 godina kada sam prvi puta posjetila Indiju i bila u pustinji Thar da ću jednoga dana živjeti u Hrvatskoj u ovakvoj kući građenoj od prirodnih materijala gline, slame, drva rekla bih mu.. ma daj, možeš misliti! Uskoro će naša porodična kućica biti gotova. U prirodi kraj rijeke Kupe u šumici. Znakovi su svuda oko nas, samo ih treba vidjeti i prepoznati šta nam govore. Nekako sam mišljenja i vjerujem u to da je sve zapisano i dogovoreno tamo negdje gore – poručila je Ivana pratiocima na Instagramu, nakon čega je kuću i pokazala. (RBSM-RADIO)

Share this…
Share on Facebook

Facebook

Pin on Pinterest

Pinterest

Tweet about this on Twitter

Twitter

Share on LinkedIn

Linkedin

Continue Reading

Poznati

PRIČA O PJESMI HIMZE POLOVINE: Prošetala Suljagina Fata!

Published

on

Danas se svašta naziva narodnom muzikom. Sam pojam „narodna“ postao je toliko degradiran da gotovo da nema nikakvu težinu. Istinska narodna muzika je ona koja je nastala u narodu, mijenjala se i dorađivala generacijama a da se nikad nije saznao njen autor.

Takve pjesme imaju status nacionalnog blaga i stoje kao istinski spomenici kulture jednog naroda. Jedna od takvih je i „Prošetala Suljagina Fata“ ili “Lijepi li su mostarski dućani” kako se još naziva. Toj pjesmi je, kao i mnogim drugim pjesmama, koje imaju status nacinolanog kulturno-istorijskog blaga prijetila nesretna sudbina zaborava.

Neke od tih pjesama su „Voljelo se dvoje mladih“, „Dvore gradi Komadina Mujo“, „Jutros prođoh kroz čaršiju“, „Mila majko šalji me na vodu“. Međutim, od zaborava ih je spasio najznačajniji bosanskohercegovači prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac i kompozitor Himzo Polovina. Samo u toj činjenici se ogleda sva njegova monumentalnost i značaj koji je imao za očuvanje naše kulturne baštine.

Pjesme počinje laganim uvodom kojim se dočarava pitomi bosanskohercegovački ambijent. Zatim brži ritam dolazi do izražaja, te sva ljepota sevdaha očarava slušatelja. Sevdalinka je po svojoj prirodi tugaljiva pjesma, pa joj brži ritam nije svojstven. Zbog toga stihovi pjesme otklanjaju svaku sumnju u žanrovsku kategorizaciju ove numere.

Ova sevdalinka donosi sliku prave male ljubavne drame. Likovi koji učestvuju u dramskom narativu su Fata, koja ima status protagoniste i bazerdžan Mujo – Fatina ljubav. Ona je jedva dočekala izgovor da ode u čaršiju kupiti zlata, kako bi isto kupila baš od Muje, te tu priliku iskoristiti za malo ašikovanja.

Mladi Mujo se vispreno domislio kako da namami Fatu u magazu. Ona se nije mnogo opirala, te je on brže-bolje zamandalio vrata, a šta se iza tih, zamandaljenih vrata desilo, možemo samo da nagađamo. Tom scenom zaključavanja magaze završava se ova lirska drama.

Ono što je posebno upečatljivo za ovu priču je ambijent u kojem se ova drama odvija, a to je čaršija. To je toliko unikatan i poseban prostor, da se s pravom može zaključiti kako je čaršija svijet za sebe.

To je zatvoreni mikrokosmos koji odolijeva vremenu i u kojem se baštine tradicionalne vrijednosti, tako da svaka čaršija i danas u 21. stoljeću u velikoj mjeri podsjeća na čaršije od prije više stotina godina.

 

I danas, kada bi neka Fata bila viđena kako ulazi u magazu mladog bazerdžana za kojom on zaključava vrata izazvalo bi, ako ne tektonski skandal, a onda bar toliku količinu tračanja i ogovaranja, da bi im oboma život bio zagorčan.

Ako je takav slučaj u 21. vijeku, zamislite kako je tek bilo birvaktile…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

Piše: O.TOŠIĆ

Share this…
Share on Facebook

Facebook

Pin on Pinterest

Pinterest

Tweet about this on Twitter

Twitter

Share on LinkedIn

Linkedin

Continue Reading

Priča o Pjesmi

PRIČA O PJESMI ANE BEKUTE: Rano moja!

Published

on

Pjesme, posebno ove savremene, estradne, imaju za cilj da zabave, razvesele, rasplešu, ponekad i pruže utjehu u trenucima neke velike tuge ili žalosti. Međutim, pjesme često u sebi nose poruke. Te poruke nije jednostavno prepoznati, ali ih primamo na nekom sublimalnom nivou. Psiholozi bi rekli ispod praga svijesti. U propagandi to je jedan od osnovnih metoda manipulacije širokim narodnim masama.

 

 

 

 

 

 

Primjera takvih poruka u novokomponovanoj muzici ima na pretek. Jedan od njih možemo naći u jednom od najvećih hitova Ane Bekute „Rano moja“. Pjesma je objavljena 1989. godine na albumu „Ana Bekuta“. Autor stihova je Bogdan Kostadninović, dok muziku potpisuje Hasan Dudić. Interesantno, za ovu pjesmu može se postaviti ono čuveno pitanje – Šta je pisac htio da kaže?

 

 

 

Pjesma donosi ispovijest djevojke koja prolazi kroz bolno iskustvo ljubavnog kraha. Iz te se njene ispovijesti da zaključiti da su ona i njen sada već bivši partner, važili za jedan od onih parova za koji su mnogi vjerovali da se njihova ljubav nikada neće ugasiti, te da će uspješno prevazići sve turbulencije u svojoj romansi.

 

 

Sličnog ubjeđenja je bila i ona, ali joj je surovi život, mučki i iznenada, dokazao da nikad ne treba potpuno biti ubijeđen u nešto, kao i da ne treba stvari uzimati zdravo za gotovo.

 

 

Kroz pjesmu se provlači neka njena potajna nada da ipak možda nije definitivan kraj njihovoj ljubavi. Krivca za stanje u kojem se našla ona isključivo nalazi u sebi, što je, pogotovo u današnje vrijeme, rijetko viđena vrlina. Da bi se iskupila za svoje greške, ona je spremna na sve. Čak i previše! To vidimo iz poruke koju upućuje svom voljenom – prevari me, bol mi stvaraj, al’ me nikad ne ostavljaj.

 

 

 

Ta poruka je toliko pogrešna, da je postala simbol svega što je kvarno u modernom društvu. Prevara je nešto što u ljubavi ne bi trebalo da postoji, nešto preko čega se ne prelazi.

 

 

S obzirom da je ona iskreno zaljubljena, a spremna da preko prevare pređe, navodi na zaključak da je voljna pogaziti posljednju trunku svoga dostojanstva. Šta ću ja jadna i nesretna bez tebe. Uradi sve što želiš, samo ne idi od mene.

 

 

Tu se dolazi do priče o sublimalnim porukama. Dovoljno je zamisliti ogroman broj djevojaka u tinejdžerskom periodu, koje još uvijek nisu formirane ličnosti, koje se i same suočavaju sa prvim ljubavnim problemima, te ovaj stih uzimaju za pravilo kako razmišljati i kako se ponašati.

 

 

Još jedno, neizostavno, pitanje se samo postavlja. Šta ako njen izabranik pristane na njenu ponudu – prevari je, ali je ne ostavi. Kako će on nju doživljavati? Kao dostojanstvenu, snažnu, karakternu ženu ili kao labilnu, nesamostalnu, metiljavu ljušturu od žene?

 

Kao i brojna pitanja koja su se nametnula sama i zaključak se sam nameće. Valjalo bi obratiti pažnju na ono što slušamo, razmisliti o onome što nam se nudi, te samostalno donijeti odluku prihvatamo li ono što nam se nameće kao standard ili se borimo za dostojanstvo…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

 

Piše: O.TOŠIĆ

Continue Reading

SLUŠAJ RADIO

  1. RBSM RADIO

July 2022
M T W T F S S
 123
45678910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

Popularno

Copyright © 2021 Radio Balkan Seher Mahala