Connect with us

Priča o Pjesmi

PRIČA O PJESMI DINE MERLINA I HARIJA VAREŠANOVIĆA: Dabogda!

Published

on

Sarajevo je neprolazan motiv u pjesamama mnogih umjetnika. Malo je gradova koji su u vječnost okovani tolikim brojem pjesama. Pogotovo tolikim brojem vrhunskih pjesama različitih muzičkih pravaca. Pomenimo samo „Je l’ Sarajevo gdje je nekad bilo“ ili „Pala magla“ Dine Merlina, „Sarajevo grade moj“ i „Miljacka“ Halida Bešlića, „Poletjela golubica“ Hari Mata Harija, Tifina „Grbavica,“ „Sarajlija“ Plavog orkestra, „Ko se jednom napije vode sa Baščaršije“ Safeta Isovića, „Kad ja pođoh na Bembašu“ Himze Polovine, „Baščaršijska“ Zlatana Fazlića Fazle, „Sarajevo“ Zdravka Čolića. Spisak može ići u nedogled…

 

 

 

 

 

Svima koji prate estradna dešavanja dobro je poznata priča (trač) koja godinama kruži, a koja govori o sukobu dva vrsna sarajevska umjetnika Dine Merlina i Harija Varešanovića. Nebrojeno puta smo imali priliku slušati o njihovom navodnom sukobu, animozitetu, rivalitetu, netrpeljivosti svađama. Iako su obojica te navode u javnosti uvijek poricali nekako nikad nisu uspjeli u potpunosti da ubijede javnost da sukoba među njima nema.

 

 

S obzirom da je riječ o dvojici vrhunskih i izuzetno popularnih pjevača, nije bilo boljeg načina za opovrgavanje čaršijskih priča od dueta. Tako je nastala pjesma „Dabogda“ sa Merlinovog albuma „Ispočetka“ iz 2008. godine.

 

 

 

Pjesma donosi priču jednog ili dvojice lirskih subjekata koji se lagano približavaju trećoj životnoj dobi, te se osvrću na život ili živote kojim su živjeli. Naravno, radi se o bekrijskim životima ispunjenim kako moralnim, tako i religijskim grijesima.

 

Da li će do iskupljenja grijeha doći ukoliko se pokaju, pitaju se i nadaju protagonisti ove pjesme.

Ono što ovu pjesmu vezuje za Sarajevo, pored Sarajlija koji je izvode i koji u refrenu dozivaju Sarajevo, tu je i spot koji je snimljen na čaršiji grada na Miljacki.

 

 

Video uradak koji potpisuje Pjer Žalica izazvao je mnogo oprečnih komentara zbog toga što, između ostalog, prikazuje hodžu sa fratrom i sveštenikom kako rasplesani uživaju i vesele se uz pjesmu. Zamislite kakav skandal! Uvijek je bilo i uvijek će biti onih koji će sarajevsku raznolikost posmatrati iz nekog svog skučenog ugla.

 

 

A da li je stvarno dovoljno pokajati se da bi nam bilo oprošteno, zaključite sami. Nekako se svi potajno nadamo da dobijemo milosti, a ne kako smo zaslužili.

 

Koliko je autobiografskog u pjesmi nezahvalno je nagađati. Kao i o tome da li je ko i koliko došao tobe…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

Piše: O.TOŠIĆ

PODJELI TEKST NA DRUŠTVENE MREŽE
Share on Facebook
Facebook
Pin on Pinterest
Pinterest
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin

Poznati

PRIČA O PJESMI HIMZE POLOVINE: Prošetala Suljagina Fata!

Published

on

Danas se svašta naziva narodnom muzikom. Sam pojam „narodna“ postao je toliko degradiran da gotovo da nema nikakvu težinu. Istinska narodna muzika je ona koja je nastala u narodu, mijenjala se i dorađivala generacijama a da se nikad nije saznao njen autor.

Takve pjesme imaju status nacionalnog blaga i stoje kao istinski spomenici kulture jednog naroda. Jedna od takvih je i „Prošetala Suljagina Fata“ ili “Lijepi li su mostarski dućani” kako se još naziva. Toj pjesmi je, kao i mnogim drugim pjesmama, koje imaju status nacinolanog kulturno-istorijskog blaga prijetila nesretna sudbina zaborava.

Neke od tih pjesama su „Voljelo se dvoje mladih“, „Dvore gradi Komadina Mujo“, „Jutros prođoh kroz čaršiju“, „Mila majko šalji me na vodu“. Međutim, od zaborava ih je spasio najznačajniji bosanskohercegovači prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac i kompozitor Himzo Polovina. Samo u toj činjenici se ogleda sva njegova monumentalnost i značaj koji je imao za očuvanje naše kulturne baštine.

Pjesme počinje laganim uvodom kojim se dočarava pitomi bosanskohercegovački ambijent. Zatim brži ritam dolazi do izražaja, te sva ljepota sevdaha očarava slušatelja. Sevdalinka je po svojoj prirodi tugaljiva pjesma, pa joj brži ritam nije svojstven. Zbog toga stihovi pjesme otklanjaju svaku sumnju u žanrovsku kategorizaciju ove numere.

Ova sevdalinka donosi sliku prave male ljubavne drame. Likovi koji učestvuju u dramskom narativu su Fata, koja ima status protagoniste i bazerdžan Mujo – Fatina ljubav. Ona je jedva dočekala izgovor da ode u čaršiju kupiti zlata, kako bi isto kupila baš od Muje, te tu priliku iskoristiti za malo ašikovanja.

Mladi Mujo se vispreno domislio kako da namami Fatu u magazu. Ona se nije mnogo opirala, te je on brže-bolje zamandalio vrata, a šta se iza tih, zamandaljenih vrata desilo, možemo samo da nagađamo. Tom scenom zaključavanja magaze završava se ova lirska drama.

Ono što je posebno upečatljivo za ovu priču je ambijent u kojem se ova drama odvija, a to je čaršija. To je toliko unikatan i poseban prostor, da se s pravom može zaključiti kako je čaršija svijet za sebe.

To je zatvoreni mikrokosmos koji odolijeva vremenu i u kojem se baštine tradicionalne vrijednosti, tako da svaka čaršija i danas u 21. stoljeću u velikoj mjeri podsjeća na čaršije od prije više stotina godina.

 

I danas, kada bi neka Fata bila viđena kako ulazi u magazu mladog bazerdžana za kojom on zaključava vrata izazvalo bi, ako ne tektonski skandal, a onda bar toliku količinu tračanja i ogovaranja, da bi im oboma život bio zagorčan.

Ako je takav slučaj u 21. vijeku, zamislite kako je tek bilo birvaktile…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

Piše: O.TOŠIĆ

PODJELI TEKST NA DRUŠTVENE MREŽE
Share on Facebook
Facebook
Pin on Pinterest
Pinterest
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin
Continue Reading

Priča o Pjesmi

PRIČA O PJESMI ANE BEKUTE: Rano moja!

Published

on

Pjesme, posebno ove savremene, estradne, imaju za cilj da zabave, razvesele, rasplešu, ponekad i pruže utjehu u trenucima neke velike tuge ili žalosti. Međutim, pjesme često u sebi nose poruke. Te poruke nije jednostavno prepoznati, ali ih primamo na nekom sublimalnom nivou. Psiholozi bi rekli ispod praga svijesti. U propagandi to je jedan od osnovnih metoda manipulacije širokim narodnim masama.

 

 

 

 

 

 

Primjera takvih poruka u novokomponovanoj muzici ima na pretek. Jedan od njih možemo naći u jednom od najvećih hitova Ane Bekute „Rano moja“. Pjesma je objavljena 1989. godine na albumu „Ana Bekuta“. Autor stihova je Bogdan Kostadninović, dok muziku potpisuje Hasan Dudić. Interesantno, za ovu pjesmu može se postaviti ono čuveno pitanje – Šta je pisac htio da kaže?

 

 

 

Pjesma donosi ispovijest djevojke koja prolazi kroz bolno iskustvo ljubavnog kraha. Iz te se njene ispovijesti da zaključiti da su ona i njen sada već bivši partner, važili za jedan od onih parova za koji su mnogi vjerovali da se njihova ljubav nikada neće ugasiti, te da će uspješno prevazići sve turbulencije u svojoj romansi.

 

 

Sličnog ubjeđenja je bila i ona, ali joj je surovi život, mučki i iznenada, dokazao da nikad ne treba potpuno biti ubijeđen u nešto, kao i da ne treba stvari uzimati zdravo za gotovo.

 

 

Kroz pjesmu se provlači neka njena potajna nada da ipak možda nije definitivan kraj njihovoj ljubavi. Krivca za stanje u kojem se našla ona isključivo nalazi u sebi, što je, pogotovo u današnje vrijeme, rijetko viđena vrlina. Da bi se iskupila za svoje greške, ona je spremna na sve. Čak i previše! To vidimo iz poruke koju upućuje svom voljenom – prevari me, bol mi stvaraj, al’ me nikad ne ostavljaj.

 

 

 

Ta poruka je toliko pogrešna, da je postala simbol svega što je kvarno u modernom društvu. Prevara je nešto što u ljubavi ne bi trebalo da postoji, nešto preko čega se ne prelazi.

 

 

S obzirom da je ona iskreno zaljubljena, a spremna da preko prevare pređe, navodi na zaključak da je voljna pogaziti posljednju trunku svoga dostojanstva. Šta ću ja jadna i nesretna bez tebe. Uradi sve što želiš, samo ne idi od mene.

 

 

Tu se dolazi do priče o sublimalnim porukama. Dovoljno je zamisliti ogroman broj djevojaka u tinejdžerskom periodu, koje još uvijek nisu formirane ličnosti, koje se i same suočavaju sa prvim ljubavnim problemima, te ovaj stih uzimaju za pravilo kako razmišljati i kako se ponašati.

 

 

Još jedno, neizostavno, pitanje se samo postavlja. Šta ako njen izabranik pristane na njenu ponudu – prevari je, ali je ne ostavi. Kako će on nju doživljavati? Kao dostojanstvenu, snažnu, karakternu ženu ili kao labilnu, nesamostalnu, metiljavu ljušturu od žene?

 

Kao i brojna pitanja koja su se nametnula sama i zaključak se sam nameće. Valjalo bi obratiti pažnju na ono što slušamo, razmisliti o onome što nam se nudi, te samostalno donijeti odluku prihvatamo li ono što nam se nameće kao standard ili se borimo za dostojanstvo…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

 

Piše: O.TOŠIĆ

PODJELI TEKST NA DRUŠTVENE MREŽE
Share on Facebook
Facebook
Pin on Pinterest
Pinterest
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin
Continue Reading

Priča o Pjesmi

PRIČA O PJESMI DŽEJA RAMADANOVSKOG: Nedelja!

Published

on

Kafana je oduvijek bila posebno mjesto. Riječ je o instituciji u kojoj se kreira javno mnjenje, u kojoj se diskutuje o raznim aktuelnim temama. Tu se dogovara i pregoavara o brojnim stvarima. Ukratko, kafana je jedan od osnovnih stubova nosača društvenih aktivnosti.

Pored toga, kafana je i mjesto za zabavu, opuštanje i uživanje u noćnom životu. Aktivnosti koje su se nekada odvijale na teferičima i posijelima, kafana je preuzela na sebe. Kao takva, neizostavno je i tema mnogih pjesama. Čak se razvio i poseban muzički pravac – kafanska muzika, iz kojeg se iznjedrila plejada vrhunskih umjetnika, bez kojih bi noćni provod bio nezamisliv.

 

 

Tematika noćnog provoda, kafanskog veselja, ambijenta i svog folklora koji se vezuje za kafanu, u stvaralaštvu Džeja Ramadanovskog zauzima dominantno mjesto. Svi njegovi najveći hitovi „Rađaj sinove“, „Mrak, mrak“, „Ko se s nama druži“, „Hej kafano majko druga“ obavezno su protkani kafanom. Takođe, Džejev opus je bogat ritmom. Osim dinamičnih pjesama koje su razdraganog ritma, sam pojam ritma ga posebno fascinira, te mu daje značajno mjesto u svojim pjesmama. Numere „Sexy ritam“ i „Ritam vozi, vozi“ govore tome u prilog.

Iako nema tematiku kafane, još manje veselja i brzog ritma, ali je uprkos tome prava kafanska himna je možda i najveći Džejev hit „Nedelja“. Pjesma je objavljena 1991. godine na albumu „Ko se s nama druži“, a autori su Marina Tucaković koja potpisuje stihove, kao i Aleksandar Radulović Futa koji je bio zadužen za muziku.

Priča ove pjesme donosi nam potresnu ispovijest lirskog subjekta kojeg životne nedaće odvode daleko od roditeljskog doma, zbog čega on smišlja šta da im slaže kako bi opravdao svoje izbivanje i nedolaske. On zamišlja porodicu na okupu, shrvan spoznajom da više neće biti sa njima i među njima.

Koliko sudbina često umije biti surova pokazuju proročki stihovi ove pjesme. Nedelja, i svi ste tu, a mene s vama nema – poručuje pjesma, predskazujući da će nedelja biti dan kada će nas Džej zauvijek napustiti.

 

Sreća vrhunskih umjetnika je ta što kroz svoja djela žive neuporedivo duže od svog biološkog života.

Džej je jedan od tih kojima je to uspjelo. Znali smo to i dok je bio živ…

Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU 

(RBSM-RADIO)

Piše: O.TOŠIĆ

PODJELI TEKST NA DRUŠTVENE MREŽE
Share on Facebook
Facebook
Pin on Pinterest
Pinterest
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin
Continue Reading

SLUŠAJ RADIO

  1. RBSM RADIO

ZAPRATI NAS NA FACEBOOK

Popularno

Copyright © 2021 Radio Balkan Seher Mahala

error: Content is protected !!