Evropa u PANICI: Rusija na potez Finske da uđe u NATO gleda kao opasnost, evo šta se dešava iza kulisa
Finska je spremna da se pridruži NATO, a Švedska će joj se pridružiti veoma brzo. NATO saveznici očekuju da će ovim zemljama brzo biti dato članstvo, o čemu svedoče i reči zapadnih diplomata i zvaničnika.
S druge strane, zvanična Moskva je izjavila da težnja Finske ka NATO predstavlja pretnju po rusku nacionalnu bezbednost i da će Kremlj sigurno odgovoriti na ovaj potez, a da će dalja dejstva Moskve zavisiti od toga u čemu će se izražavati “proces širenja” i kako će se razvijati vojna infrastruktura.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov podsetio je da postoje naredbe predsednika Putina da se moraju ojačati zapadne granice Rusije. S druge strane, može se reći da Finska zbog toga ne strepi.
– Finska trenutno nema direktnih vojnih pretnji iz Rusije – izjavio je stalni predstavnik te zemlje pri NATO Klaus Korhonen, prenosi TASS.
On je rekao da potencijalni prijem njegove zemlje u NATO može biti rezultat „veoma drastične promene našeg bezbednosnog okruženja”, ali trenutno nema “direktnih vojnih pretnji” niti bilo kakve “neregularne aktivnosti” sa ruske strane.
Švedska vlada takođe planira da podnese zahtev za članstvo u NATO sledeće nedelje. Švedski parlament će održati debatu o bezbednosnoj situaciji u ponedeljak i premijerka Magdalena Andersen će onda sazvati sednicu vlade na kojoj će biti doneta formalna odluka o zahtevu za prijem u NATO.
ZAHTEV ŠALjE I ŠVEDSKA
Zahtev za članstvo biće poslat odmah. Finska je, inače, najbliži odbrambeni i bezbednosni partner Švedske. Premijer Velike Britanije Boris Džonson u sredu je obećao da će ta zemlja braniti Švedsku i Finsku u slučaju potencijalne ruske pretnje, a u Stokholmu i Helsinkiju je potpisao bezbednosne sporazume.
Upitan da odgovori da li će ulazak Finske u NATO biti provokacija za Rusiju, predsednik Finske Sauli Ninisto je rekao da za to treba kriviti Vladimira Putina. Ovu hitnu najavu, i pre neophodnog odobrenja parlamenta, saopštili su finski predsednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin, opravdavajući je ruskim napadom na Ukrajinu.
Odluku su podržali čelnici NATO i Ukrajine, ali ne i Moskva, koja deli ne samo 1.340 kilometara dugu granicu već i složenu istoriju sa Finskom.
Podrška Finaca za članstvo u Alijansi do pre nekoliko godina je bila oko 25 odsto. Sada je, kako prenosi finski javni servis, 76 odsto Finaca za ulazak u NATO, čiji je generalni sekretar Jens Stoltenberg poručio da će Finska biti „toplo dočekana”, a pristupni proces bi protekao „glatko i brzo”. Nemački kancelar Olaf Šolc i ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski u telefonskim razgovorima sa finskim šefom države pohvalili su spremnost Finske da se pridruži ovom vojnom savezu.
Istorija, međutim, podseća na kompleksne odnose Finske i Rusije, ali i neobičan oblik finske neutralnosti. Finska je proglasila nezavisnost 1917. godine, posle 150 godina ruske vlasti, da bi tokom Drugog svetskog rata bila saveznik nacističke Nemačke protiv Sovjetskog Saveza.
No, kad su sovjetske jedinice potisnule Fince, Helsinki je krajem jula 1944. zatražio primirje. Aprila 1948. godine, potpisivanjem sovjetsko-finskog „sporazuma o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći”, koji je važio do raspada SSSR, Finska se opredelila za specifičnu „neutralnost”.
– Cilj NATO je jasan, a to je da nastavi širenje ka granicama Rusije, da stvori još jedan blok za vojnu pretnju našoj zemlji – saopštilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova. Navodi se i da će Rusija biti prinuđena da preduzme uzvratne korake, kako vojnotehničke, tako i druge prirode, da bi zaustavila pretnje po nacionalnu bezbednost koje se javljaju u vezi sa ovom odlukom.
PIŠE: SLAVICA MORAVČEVIĆ
GLEDAJTE NAJNOVIJE SERIJE – SVE EPIZODE NA SAJTU – KLIKNI OVDJE
Pratite nas na INSTAGRAMU I FACEBOOKU
(RBSM-RADIO)